APA 7 citiranje: cjelovit studentski vodič s citatima u tekstu i primjerima literature

Otvorio si upute za seminarski, završni ili diplomski rad i sve izgleda jasno dok ne dođeš do rečenice: “Rad mora biti citiran prema APA 7 stilu.” Tada kreće dvojba: treba li broj stranice, piše li se “i” ili “&”, ide li naslov članka u kurziv, smiješ li citirati mrežnu stranicu bez autora i kako uopće izgleda APA 7 citiranje kad izvor ima tri autora. Najgore je kad tekst već ima dvadesetak izvora, a tek na kraju shvatiš da citati u tekstu i popis literature ne odgovaraju jedni drugima. To nije samo estetski problem. Ako čitatelj ne može pronaći izvor koji si naveo, argument postaje slabiji, a rad izgleda nedovršeno.

APA 7 citiranje znači da u tekstu kratko navodiš autora i godinu, a u popisu literature daješ potpune podatke o istom izvoru. Kod parafraze je često dovoljan autor i godina, dok izravni citat traži i broj stranice ili drugi lokator. Najsigurniji pristup je svaki citat odmah povezati s punim zapisom u literaturi, umjesto da popis slažeš tek pred predaju.

In this guide

• Što je APA 7 citiranje i kada ga moraš koristiti
• Kako citirati po APA stilu u tekstu
• Kako izgleda APA popis literature primjeri za najčešće izvore
• Koja su APA 7 izdanje pravila citiranja za autore, godine i naslove
• Kako se APA format citiranja razlikuje od lošeg studentskog citiranja
• Koje pogreške studenti najčešće rade pri APA 7 citiranju
• Kako povezati citiranje s temom, istraživačkim pitanjem i poglavljima rada
• Kako provjeriti APA 7 citiranje prije predaje rada

Što je APA 7 citiranje i kada ga moraš koristiti?

APA 7 citiranje je sustav navođenja izvora koji koristi kratke citate u tekstu i potpuni popis literature na kraju rada. Najčešće se traži u psihologiji, pedagogiji, društvenim znanostima, zdravstvu, menadžmentu i srodnim područjima. Koristiš ga svaki put kad preuzimaš tuđu ideju, podatak, definiciju, nalaz, model, teoriju ili formulaciju.

Osnovna logika APA stila

Citat u tekstu je kratka oznaka izvora unutar rečenice ili zagrade, primjerice: (Horvat, 2021). Popis literature je završni popis svih izvora koje si stvarno koristio u radu, s punim podacima potrebnima za pronalazak izvora. Ta dva dijela uvijek rade zajedno: ako je izvor u tekstu, mora biti u popisu literature; ako je u popisu literature, trebao bi biti citiran u tekstu.

APA stil nije samo “formatiranje zagrada”. On čitatelju pokazuje na čemu temeljiš tvrdnje. U seminarskom radu iz psihologije, primjerice, rečenica “anksioznost se povećava tijekom ispitnih rokova” nije dovoljno jaka bez izvora koji potvrđuje nalaz ili teorijski okvir. U radu iz sestrinstva o pridržavanju terapije kod starijih pacijenata nakon otpusta kući, citiranje pokazuje razlikuješ li kliničke smjernice, pregledne radove i rezultate pojedinačnih istraživanja.

Kada treba citirati

Citiraš kad parafraziraš, sažimaš, prenosiš statistički podatak, navodiš teoriju, koristiš definiciju ili uspoređuješ nalaze drugih autora. Ne citiraš opće poznate činjenice poput “Hrvatska je članica Europske unije”, osim ako je baš ta činjenica dio precizne analize s određenim izvorom.

Kod studenata na hrvatskim sveučilištima posebno se često pojavljuje problem u završnim i diplomskim radovima: teorijski dio ima mnogo tvrdnji bez izvora, a empirijski dio se onda oslanja na “opći dojam”. Ako tek razvijaš temu, korisno je prvo provjeriti pouzdane znanstvene izvore, jer ispravno citiranje ne može popraviti slab ili neprovjeren izvor.

Kako citirati po APA stilu u tekstu?

U APA stilu u tekstu najčešće navodiš prezime autora i godinu objave: (Novak, 2020). Ako autora spominješ u rečenici, godina ide odmah uz prezime: Novak (2020) navodi da... Za izravni citat dodaješ i stranicu, primjerice (Novak, 2020, str. 45).

Parafraza i izravni citat

Parafraza znači da tuđu ideju prepričavaš vlastitim riječima, uz navođenje izvora. Primjer: Istraživanja studentske motivacije pokazuju da povratna informacija nastavnika može utjecati na ustrajnost u učenju (Barić, 2019). Kod parafraze APA 7 ne traži uvijek broj stranice, ali ga možeš dodati kad se pozivaš na vrlo konkretan dio izvora.

Izravni citat prenosi točne riječi autora i stavlja se u navodnike ako je kratak. Primjer: Autorica ističe da je “povratna informacija učinkovita samo kada student razumije sljedeći korak” (Barić, 2019, str. 112). Ako citiraš mrežni izvor bez stranica, možeš koristiti odlomak, naslov odjeljka ili drugi lokator, ovisno o tome što je dostupno.

Narativni i zagradni citati

APA razlikuje dva uobičajena oblika. Narativni citat uključuje autora u samu rečenicu: Kovač i Perić (2022) utvrdili su da... Zagradni citat stavlja autora i godinu u zagradu: ...što je potvrđeno u ranijem istraživanju (Kovač i Perić, 2022).

U hrvatskom tekstu možeš rečenicu oblikovati prirodno, ali moraš zadržati APA logiku. Primjer iz obrazovanja: U istraživanju o formativnom vrednovanju u osnovnoj školi, Marić (2021) pokazuje da učenici bolje koriste povratnu informaciju kada je vezana uz konkretan kriterij uspješnosti. Zagradna verzija glasi: Učenici bolje koriste povratnu informaciju kada je vezana uz konkretan kriterij uspješnosti (Marić, 2021).

Koraci za citiranje izvora u tekstu

Kad nisi siguran kako citirati po APA stilu, nemoj početi od popisa literature. Kreni od vrste rečenice koju pišeš.

1. Odredi prenosiš li ideju vlastitim riječima ili koristiš točne riječi autora.
2. Ako parafraziraš, napiši rečenicu svojim stilom i dodaj autora i godinu.
3. Ako izravno citiraš, stavi točne riječi u navodnike i dodaj autora, godinu i stranicu.
4. Provjeri postoji li isti izvor u popisu literature.
5. Usporedi prezime i godinu u tekstu s prezimenom i godinom u završnom zapisu.
6. Ako koristiš više izvora u istoj zagradi, poredaj ih abecedno prema prezimenu prvog autora.

Kako izgleda APA popis literature primjeri za najčešće izvore?

APA popis literature sastoji se od abecedno poredanih zapisa koji daju potpune podatke o izvorima citiranima u tekstu. Svaki zapis obično sadrži autora, godinu, naslov i podatke o publikaciji, a za članke često i DOI. Najvažnije je ne miješati vrste izvora: znanstveni članak, knjiga, poglavlje u knjizi i mrežna stranica nemaju isti zapis.

Znanstveni članak

Osnovni oblik za članak u znanstvenom časopisu je: Autor, A. A. (Godina). Naslov članka. Naslov časopisa, volumen(broj), raspon stranica. DOI

Primjer zapisa može izgledati ovako:

Jurić, M., & Petrović, L. (2021). Akademska motivacija i strategije učenja kod studenata prve godine. Suvremena psihologija, 24(2), 115–132. https://doi.org/10.xxxx/xxxx

U samom tekstu taj bi se izvor citirao kao (Jurić & Petrović, 2021) u engleskom tekstu, odnosno često kao (Jurić i Petrović, 2021) ako fakultetske upute dopuštaju prilagodbu veznika hrvatskom jeziku. U praksi provjeri upute mentora ili fakulteta jer neke institucije traže strogo zadržavanje znaka “&” u zagradnim citatima.

Knjiga i poglavlje u knjizi

Za knjigu navodiš autora, godinu, naslov u kurzivu i izdavača:

Matijević, A. (2020). Uvod u metodologiju društvenih istraživanja. Sveučilišna naklada.

Za poglavlje u uredničkoj knjizi zapis je drukčiji jer moraš navesti autora poglavlja i urednike knjige:

Babić, I. (2019). Kvalitativni intervjui u istraživanju obrazovanja. U M. Radić i T. Vuković (ur.), Metode istraživanja u pedagogiji (str. 55–78). Akademska knjiga.

Ovo je česta razlika koju studenti previdje. Ako si čitao samo jedno poglavlje u zborniku ili uredničkoj knjizi, ne citiraš cijelu knjigu kao da je jedan autor napisao sve. Citiraš autora poglavlja jer je njegova ideja ušla u tvoj rad.

Mrežna stranica i institucionalni dokument

Za mrežnu stranicu tražiš autora ili instituciju, godinu ili datum, naslov stranice i URL. Ako nema datuma, koristi se oznaka “n.d.” u engleskom APA obliku ili lokalno dogovorena oznaka ako fakultet tako traži; ipak, kod APA zapisa često je sigurnije zadržati “n.d.” jer je dio stila.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (2023). Preporuke za očuvanje mentalnog zdravlja studenata. https://www.hzjz.hr/...

Za institucionalne dokumente u zdravstvenim znanostima, primjerice smjernice za prevenciju infekcija u bolničkom okruženju, posebno provjeri godinu i verziju dokumenta. Smjernice se mijenjaju, pa stari dokument može značiti da se oslanjaš na zastarjele preporuke.

Koja su APA 7 izdanje pravila citiranja za autore, godine i naslove?

APA 7 izdanje pravila citiranja pojednostavljuje navođenje više autora u tekstu i uvodi jasnije upute za mrežne izvore. U tekstu se za izvor s tri ili više autora od prvog citiranja najčešće koristi “et al.”. U popisu literature ipak se navodi više autora prema pravilima APA 7, ovisno o njihovu broju.

Jedan, dva i više autora

Za jednog autora oblik je jednostavan: (Horvat, 2022). Za dva autora navodiš oba prezimena svaki put: (Horvat & Kovač, 2022) ili, u hrvatski prilagođenom tekstu prema uputama fakulteta, (Horvat i Kovač, 2022). Za tri ili više autora u citatu u tekstu pišeš prezime prvog autora i “et al.”: (Horvat et al., 2022).

U popisu literature pravilo je detaljnije. APA 7 navodi do 20 autora prije korištenja trotočke. Većina studentskih radova neće imati mnogo takvih izvora, ali znanstveni članci iz medicine, sestrinstva ili javnog zdravstva često imaju velik broj autora. Ako pišeš rad iz zdravstvenih znanosti o čimbenicima rizika za ponovnu hospitalizaciju starijih pacijenata, upravo ćeš u tom području često naići na članke s većim autorskim timovima.

Godina i izvori istog autora

Ako isti autor ima više radova iz iste godine, koristiš slova uz godinu: (Novak, 2021a) i (Novak, 2021b). Ista oznaka mora se pojaviti i u popisu literature. Slova se dodaju prema redoslijedu zapisa u popisu literature, obično prema naslovu.

Problem nastaje kada student u tekstu napiše (Novak, 2021a), a u popisu literature nema nikakve oznake “a”. Tada čitatelj ne zna na koji se izvor rečenica odnosi. To se osobito vidi u teorijskim radovima gdje se isti autor javlja kroz više knjiga, poglavlja ili članaka.

Naslovi u popisu literature

U APA 7 stilu naslovi članaka pišu se rečeničnim stilom: veliko je prvo slovo naslova, prvo slovo podnaslova i vlastita imena. Naslov časopisa i volumen idu u kurziv. Kod knjiga je naslov knjige u kurzivu, a izdavač se navodi bez mjesta izdanja.

Primjer razlike:

Slab zapis	Jači APA 7 zapis
Jurić, 2021, Motivacija studenata, časopis psihologija	Jurić, M. (2021). Akademska motivacija studenata prve godine. Suvremena psihologija, 24(2), 115–132.
Ministarstvo zdravstva, link o prevenciji	Ministarstvo zdravstva. (2022). Nacionalni program prevencije kroničnih bolesti. https://...
Knjiga: Metodologija, Matijević	Matijević, A. (2020). Uvod u metodologiju društvenih istraživanja. Sveučilišna naklada.
Babić u knjizi o pedagogiji	Babić, I. (2019). Kvalitativni intervjui u istraživanju obrazovanja. U M. Radić i T. Vuković (ur.), Metode istraživanja u pedagogiji (str. 55–78). Akademska knjiga.

Kako se APA format citiranja razlikuje od lošeg studentskog citiranja?

APA format citiranja razlikuje se od lošeg citiranja po tome što svaka preuzeta ideja ima jasan trag do izvora. Loše citiranje često izgleda kao nasumično dodavanje zagrada na kraju odlomka, bez jasne veze između izvora i tvrdnje. Dobar APA zapis omogućuje čitatelju da odmah vidi tko tvrdi što, kada je izvor objavljen i gdje se može pronaći.

Slaba i bolja verzija studentskog odlomka

Studenti često misle da je dovoljno ubaciti jedan citat na kraj cijelog odlomka. Problem je što čitatelj ne zna odnosi li se izvor na prvu rečenicu, zadnju rečenicu ili cijeli niz tvrdnji. Pogledaj razliku:

Slaba studentska verzija	Jača verzija prema APA logici
Motivacija je jako važna za studente jer utječe na učenje, redovitost i uspjeh. Studenti koji su motivirani bolje rješavaju zadatke i imaju bolje ocjene. Motivacija se može povećati povratnom informacijom nastavnika (Barić, 2019).	Barić (2019) navodi da povratna informacija nastavnika može povećati akademsku ustrajnost kada student razumije što treba poboljšati. U kontekstu učenja na prvoj godini studija, motivacija se zato ne može opisati samo kao “želja za učenjem”, nego kao skup uvjeta koji podupiru redovit rad i praćenje napretka.
Ovo je povezano s mentalnim zdravljem i stresom (Kovač, 2020).	Kovač (2020) povezuje višu razinu ispitnog stresa s češćim odgađanjem učenja kod studenata psihologije. Taj nalaz je relevantan za ovaj rad jer istraživačko pitanje ispituje odnos stresa i strategija učenja tijekom ispitnog roka.
U sestrinstvu je komunikacija bitna za pacijente (Perić, 2022).	Perić (2022) pokazuje da strukturirane upute pri otpustu mogu poboljšati razumijevanje terapije kod starijih pacijenata u kućnoj njezi. Zato se u ovom radu komunikacija promatra kroz sadržaj i jasnoću uputa, a ne samo kao opći odnos medicinske sestre i pacijenta.

Zašto jedan citat na kraju odlomka nije uvijek dovoljan

Ako je cijeli odlomak sažetak jednog izvora, citat na početku ili narativno navođenje autora može biti dovoljno jasno. Ako odlomak spaja više izvora, svaki izvor mora biti vezan uz tvrdnju koju podupire. U menadžmentu, primjerice, odlomak o zadovoljstvu zaposlenika može kombinirati teoriju motivacije, empirijsko istraživanje o fluktuaciji i izvještaj organizacije. Jedna zagrada na kraju takvog odlomka ne pokazuje koja tvrdnja dolazi iz kojeg izvora.

Dobar test glasi: bi li mentor mogao označiti bilo koju tvrdnju i odmah znati iz kojeg je izvora? Ako ne bi, citiranje treba precizirati.

Koje pogreške studenti najčešće rade pri APA 7 citiranju?

Studenti najčešće griješe tako što citiraju preširoko, miješaju parafrazu i izravni citat, ne usklađuju tekst s popisom literature i prepisuju zapise iz alata bez provjere. Te pogreške često nisu namjerne, ali mogu izgledati kao nepažnja prema izvorima. Najbolje ih je ispraviti tijekom pisanja, a ne zadnju večer prije predaje.

Konkretne pogreške i popravci

1. Citat na kraju odlomka koji pokriva previše tvrdnji
   Studentski primjer: “Digitalni alati poboljšavaju nastavu, povećavaju motivaciju učenika i olakšavaju vrednovanje. Nastavnici ih sve češće koriste u osnovnim školama (Marić, 2021).”
   Ispravak: Razdvoji tvrdnje. Ako Marić (2021) govori samo o motivaciji učenika, ne smije automatski pokrivati tvrdnju o vrednovanju i učestalosti korištenja.

2. Parafraza koja je zapravo preblizu izvorniku
   Studentski primjer: Izvor piše “formativno vrednovanje usmjerava učenika prema sljedećem koraku”, a student napiše “formativno vrednovanje usmjerava učenike na idući korak” uz citat.
   Ispravak: Preoblikuj ideju stvarno svojim riječima i poveži je s radom: Formativno vrednovanje u ovom se radu promatra kao povratna informacija koja učeniku pokazuje što treba promijeniti prije završne ocjene (Marić, 2021).

3. Izvor u tekstu ne postoji u popisu literature
   Studentski primjer: U tekstu stoji (Kovač, 2020), ali u popisu literature nema Kovača iz 2020. godine.
   Ispravak: Odmah dodaj potpuni zapis ili ukloni citat ako izvor nije stvarno korišten.

4. Popis literature s izvorima koji nisu citirani u tekstu
   Studentski primjer: Student ubaci deset članaka “da popis izgleda ozbiljnije”, iako se u radu ne spominju.
   Ispravak: Popis literature nije bibliografija svega što si otvorio. U njemu trebaju biti izvori koje si naveo u tekstu.

5. Preuzimanje automatskog zapisa bez provjere
   Studentski primjer: Generator citata izbaci naslov članka velikim slovima, pogrešan redoslijed autora ili nedostajući DOI.
   Ispravak: Alat može ubrzati posao, ali završni zapis usporedi s APA pravilima i stvarnim podacima iz izvora.

Zašto se pogreške ponavljaju

Najčešći razlog nije neznanje jednog pravila, nego nepostojanje sustava. Student pronađe izvor, kopira dio bilješke, napiše odlomak, a tek kasnije pokušava rekonstruirati odakle je što došlo. Nakon dvadeset izvora to postaje gotovo nemoguće.

Bolji sustav je jednostavan: uz svaku bilješku odmah zapiši autora, godinu, stranicu ako je važna i vrstu izvora. Ako koristiš tablicu literature, dodaj stupce “tema”, “ključni nalaz”, “gdje u radu koristiti” i “APA zapis”. Time citiranje postaje dio razmišljanja, a ne tehnička kazna na kraju.

Kako povezati citiranje s temom, istraživačkim pitanjem i poglavljima rada?

Citiranje je korisnije kada izvore biraš prema temi, istraživačkom pitanju i strukturi poglavlja. Ako tema nije jasna, popis literature lako postane skup nepovezanih članaka. Zato prije masovnog prikupljanja izvora vrijedi razjasniti što rad stvarno istražuje i koje tvrdnje treba potkrijepiti.

Citiranje nije odvojeno od argumenta

U završnom ili diplomskom radu izvori ne služe samo tome da “popune teoriju”. Oni grade argument: što se već zna, gdje postoje razlike u nalazima, kako tvoj rad sužava problem i zašto su odabrane varijable ili pojmovi opravdani. Ako još nisi siguran kako iz široke teme doći do pitanja, dobro polazište je vodič od široke teme do jasnog istraživačkog pitanja.

Primjer iz psihologije: tema “stres kod studenata” preširoka je za smisleno citiranje. Istraživačko pitanje “Postoji li povezanost između ispitnog stresa i odgađanja učenja kod studenata prve godine?” odmah govori koje izvore trebaš: radove o ispitnom stresu, prokrastinaciji, prvoj godini studija i mjerenju tih konstrukata.

Citiranje prema vrsti rada

U kvantitativnom empirijskom radu izvori često opravdavaju varijable, hipoteze i instrumente. Ako istražuješ povezanost radnog zadovoljstva i namjere odlaska iz organizacije u menadžmentu, citati trebaju pokazati kako se ti konstrukti definiraju i mjere. Tu je korisno povezati literaturu s odnosom cilja, zadataka i hipoteza, primjerice kroz dijagram cilja, zadataka i hipoteza istraživanja.

U kvalitativnom radu izvori često pomažu oblikovati kontekst, pojmove i interpretaciju. U radu iz sestrinstva o iskustvima obiteljskih njegovatelja nakon otpusta pacijenta, citiranje treba razlikovati kliničke smjernice, istraživanja iskustava njegovatelja i teorijske koncepte skrbi u zajednici.

U teorijskom ili preglednom radu citiranje je sama okosnica rada. Tada nije dovoljno navesti mnogo izvora; moraš pokazati kako se autori slažu, gdje se razilaze i što iz toga proizlazi za tvoju temu.

Kako provjeriti APA 7 citiranje prije predaje rada?

Prije predaje rada provjeri jesu li svi citati u tekstu usklađeni s popisom literature, jesu li izravni citati označeni stranicom i jesu li zapisi oblikovani prema vrsti izvora. Najbolje je provjeravati u dva prolaza: prvo sadržajno, zatim tehnički. Tako ne miješaš pitanje “treba li ovdje izvor?” s pitanjem “je li kurziv na pravom mjestu?”.

Završna provjera u dva prolaza

Prvi prolaz čitaš kao mentor. Tražiš tvrdnje koje trebaju potporu, posebno definicije, rezultate istraživanja, statistike, teorijske modele i tvrdnje o uzročno-posljedičnim odnosima. Ako rečenica zvuči kao nešto što bi netko mogao osporiti, vjerojatno treba izvor.

Drugi prolaz čitaš kao urednik. Uspoređuješ prezimena, godine, redoslijed autora, kurziv, DOI, URL i abecedni poredak. Ako koristiš APA format citiranja u cijelom radu, ne smiješ imati dio izvora u APA stilu, dio u fusnotama, a dio kao neuređene linkove.

Before you move on: kontrolna lista za APA 7 citiranje

• Svaki izvor citiran u tekstu nalazi se u popisu literature.
• Svaki izvor u popisu literature stvarno je citiran u tekstu.
• Parafraze imaju autora i godinu.
• Izravni citati imaju autora, godinu i stranicu ili drugi lokator.
• Izvori s tri ili više autora u tekstu koriste oblik “et al.” prema APA 7 pravilima.
• Naslovi knjiga, časopisa i volumena oblikovani su kurzivom gdje je potrebno.
• DOI je naveden kad postoji i oblikovan kao poveznica.
• Mrežni izvori imaju instituciju ili autora, godinu, naslov i URL.
• Izvori istog autora iz iste godine razlikuju se oznakama 2021a, 2021b.
• Popis literature poredan je abecedno prema prezimenu prvog autora.
• Citati nisu “zalijepljeni” samo na kraj odlomka ako odlomak sadrži više izvora.
• Fakultetske ili mentorske upute provjerene su prije završnog oblikovanja.

Što ako se upute fakulteta razlikuju od APA priručnika

Ako fakultet ima vlastiti priručnik, obrazac ili upute mentora, njih treba poštovati u konačnoj predaji. Neki studiji dopuštaju hrvatske prilagodbe, primjerice “i” umjesto “&” u tekstu, dok drugi traže strožu primjenu APA zapisa. Najsigurnije je napraviti dosljedan sustav i ne mijenjati stil od poglavlja do poglavlja.

Dosljednost je posebno vidljiva u završnim i diplomskim radovima jer imaju više poglavlja, više izvora i više verzija dokumenta. Ako pravila postaviš rano, kasnije ćeš mijenjati sadržaj rada, a ne popravljati stotine zagrada.

Često postavljana pitanja

Koliko izvora treba imati seminarski, završni ili diplomski rad?

Broj izvora ovisi o razini studija, temi i uputama mentora. Seminarski rad može imati manji broj pažljivo odabranih izvora, dok završni i diplomski rad obično traže širu literaturu. Važnije je da su izvori relevantni, znanstveno pouzdani i stvarno korišteni u argumentu.

Koja je razlika između parafraze i izravnog citata u APA 7 stilu?

Parafraza prenosi tuđu ideju tvojim riječima, a izravni citat prenosi točne riječi izvora. U APA 7 stilu parafraza obično navodi autora i godinu, dok izravni citat treba i broj stranice ili drugi lokator. Previše izravnih citata može učiniti rad nepovezanim, pa ih koristi samo kada je formulacija izvora posebno važna.

Smijem li na preddiplomskoj razini koristiti mrežne izvore?

Smiješ koristiti mrežne izvore ako su pouzdani, relevantni i prihvatljivi prema uputama kolegija. Institucionalne stranice, službene smjernice i znanstveni članci dostupni online nisu isto što i blogovi bez autora. Za akademski rad obično je bolje osloniti se na znanstvene članke, knjige i službene dokumente.

Kako citirati izvor bez autora prema APA stilu?

Ako izvor nema autora, u citatu se koristi naslov ili skraćeni naslov i godina. U popisu literature zapis počinje naslovom. Ipak, izvor bez autora treba pažljivo procijeniti jer nedostatak autorstva može značiti slabiju pouzdanost, osobito za stručne ili znanstvene tvrdnje.

Trebam li na diplomskoj razini citirati svaku rečenicu u teorijskom dijelu?

Ne treba citirati svaku rečenicu ako više rečenica jasno sažima isti izvor, ali čitatelj mora znati odakle dolaze tvrdnje. Kad prelaziš na drugi izvor ili dodaješ vlastitu interpretaciju, to treba biti jasno u tekstu. Teorijski dio diplomskog rada obično traži pažljivije povezivanje izvora nego kratki seminarski rad.

Što napraviti ako generator citata daje drukčiji APA zapis?

Provjeri zapis prema APA 7 pravilima i podacima iz izvora. Generatori često griješe u velikim slovima naslova, redoslijedu elemenata, DOI poveznicama ili vrsti izvora. Automatski zapis može biti početna verzija, ali završnu odgovornost za točnost ima autor rada.